Ključne riječi: , , , ,

Učestalost serovarova Salmonella spp. u pilećem mesu s područja sjeverozapadne Hrvatske

V. Jaki Tkalec*, S. Furmeg, M. Bukvić, M. Cvetnić, J. Sokolović, P. Mustapić, K. Sokolić, M. Mikulić i Ž. Cvetnić


Dr. sc. Vesna JAKI TKALEC*; dr. med. vet., znanstvena suradnica, (dopisni autor, e-mail: jaki.vzk@veinst.hr), Sanja FURMEG, dipl. sanit. ing., dr. sc. Maja BUKVIĆ, mag. ing. bioproc., mag. ing. agr., Hrvatski veterinarski institut – Veterinarski zavod Križevci, Hrvatska; Marija CVETNIĆ, dr. med. vet., asistentica, Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska; Jadranka SOKOLOVIĆ, dr. med. vet., viša stručna suradnica; Hrvatski veterinarski institut – Veterinarski zavod Križevci, Hrvatska; Petra MUSTAPIĆ, dipl. ing. univ. spec., ID EKO d.o.o. Zagreb, Hrvatska; Krunoslav SOKOLIĆ, dr. vet. med., MM Mesna industrija d.o.o., Krašić, Hrvatska; dr. sc. Marina MIKULIĆ, dr. med. vet., znanstvena suradnica, Hrvatski veterinarski institut, Zagreb, Hrvatska; dr. sc. Željko CVETNIĆ, dr. med. vet., akademik, Hrvatski veterinarski institut – Veterinarski zavod Križevci, Hrvatska

Sažetak


Salmoneloza je jedna od najučestalijijh zoonoza koja se prenosi hranom, a najčešći izvor zaraze za ljude je kontaminirano meso i prerađevine od mesa peradi. Tijekom petogodišnjeg razdoblja od 2016. do 2020. godine provedeno je istraživanje tijekom kojeg je na Salmonella spp., pretraženo 2457 uzoraka pilećeg mesa koje je uzorkovano u klaonicama i mesnicama na području Međimurske, Varaždinske, Koprivničko-križevačke, Bjelovarsko-bilogorske i Zagrebačke županije. Salmonella spp. je izdvojena iz 136 (5,5 %) obrađenih uzoraka. Godine 2016. ustvrđena je u 5 (6 %) pretraženih uzoraka, 2017. godine u 41 (4,7 %) uzorku, 2018. godine u 33 (6,1 %) uzoraka, 2019. godine u 26 (6,6 %) uzoraka i u 2020. godini u 31 (5,4 %) uzoraka. Serološkom tipizacijom S. Infantis je identificirana u 86 (63,2 %) izdvojenih izolata; S. Typhimurium u 8 (5,9 %) izolata; a S. Enteritidis je tipizirana u 3 (2,2 %) izdvojena izolata. Tipizirani su i slijedeći serovarovi salmonela: S. Corvallis – 5 izolata (3,7 %), S. Isaszeg – 5 izolata (3,7 %), S. Derby – 3 izolata (2,2 %), S. Give – 2 izolata (2,2 %), S. Indiana – 2 izolata (2,2 %), i po 1 izolat u 7 (5,1 %) serovara (S. Schwarzengrund, S. Goldcoast, S. Chester, S. Bredeney, S. Mbandaka, S. Newport, S. Saintpaul). U 15 (11 %) izolata tipizacija nije izvršena. S. Infantis je tijekom svih godina bila najčešće potvrđeni serovar. Salmoneloza predstavlja znatan gospodarski problem zbog šteta u intenzivnoj proizvodnji, ali i kao zoonoza koja se mesom i mesnim prouzvodima od mesa peradi širi na ljude. Provedbom odgovarajućih higijenskih mjera i dobre higijenske prakse od peradarskih farmi i klaonica do prodajnih mjesta moglo bi se doprinijeti manjoj kontaminaciji pilećeg mesa različitim serovarovima Salmonella spp.

Ključne riječi: Salmonella, S. Infantis, pileće meso, proširenost, Hrvatska

Uvod


Salmonella (S.) spp. je uzročnik jedne od najučestaljih zoonoza u javnom zdravstvu. Infekcija se širi izravnim i neizravnim kontaktom sa životinjama, njihovim okolišem i hranom (Wibisono i sur., 2020.). Najčešće se prenosi hranom, a glavni izvori zaraze za ljude su kontaminirano meso i mesne prerađevine životinja, osobito meso i prerađevine mesa peradi. Usprkos uspješnosti mjera suzbijanja salmoneloze koje se provode u peradarskoj i prehrambenoj industriji, pojavljuju se i šire dobro prilagođeni sojevi u različitim zemljopisnim regijama, a antimikrobna rezistencija na netifusnu salmonelu smatra se jednom od najčešćih prijetnji javnom zdravstvu vezanom uz proizvodnju hrane i životinja, uglavnom u proizvodnom lancu peradi i mesa peradi (Antunes i sur., 2016.).

Salmonela je Gram negativna bakterija koja pripada obitelji Enterobacteriaceae (Barrow i Methner, 2013.). Rod Salmonella sadrži dvije vrste: S. enterica i S. bongori, ali unutar svake vrste postoje podvrste i mnogi serovarovi (Brenner i sur., 2000.).
Vrsta S. enterica podijeljena je u šest podvrsta koje se međusobno razlikuju prema biokemijskim svojstvima (S. enterica subsp. enterica, S. enterica subsp. salamae, S. enterica subsp. arizonae, S. enterica subsp. diarizonae, S. enterica subsp. houtenae i S. enterica subsp. indica).

Prema shemi koju su razvili Kaufmann i White na temelju razlika u somatskim (O), flagelarnim (H) i kapsularnim (Vi) antigenima označava se antigena formula salmonela i određuje serovar.
Zbog kombinacija podvrsta i brojnih serovarova, puna imena salmonela su vrlo duga, zbog čega je opće prihvaćena uporaba skraćenog oblika za serovarove koji pripadaju podvrsti enterica koji se i najučestalije izdvajaju iz domaćih životinja i ljudi i označeni su imenima obično dobivenim prema zemljopisnom nazivu mjesta gdje su prvi put izdvojeni (Habrun, 2014.). Najrasprostranjenija metoda koja se koristi za razlikovanje različitih vrsta i serovarova Salmonella je serološka tipizacija koja se radi postupkom brze aglutinacije na predmetnici i s odgovarajućim antiserumima određuju se somatski, flagelarni i/ ili kapsularni antigen. Do danas je identificirano 46 O antigena i 114 H antigena koji u različitim kombinacijama daju više od 2600 prijavljenih serovarova (Brenner i sur., 2000., Issenhuth-Jeanjean i sur., 2014.).

Na temelju podataka CDC (engl. Center for Disease Control and Prevention) u 2019. godini u ljudi su najčešće zabilježeni serovarovi S. Enteritidis, S. Newport, S. Javiana i S. Infantis. S. Enteritidis je najčešći uzročnik infekcija salmonelom u SAD još od 2007. godine, a incidencija se nije smanjila. Zabilježeno je znatno povećanje infekcije S. Infantis, a pojavljuju se infekcije novim, vrlo otpornim sojem koji je dokazan u piletini.

Infekcije sa S. Typhimurium se smanjuju, što bi moglo biti povezano s raširenom praksom cijepljenja pilića (CDC, 2019.).
Salmoneloza je poslije kampilobakterioze druga najčešća bolest koja se prenosi hranom u Europskoj Uniji (EU), a godišnje se prijavi više od 91 000 slučajeva u ljudi (EFSA, 2021.). Primijećeno je smanjenje slučajeva salmoneloze u EU od čak 32% u razdoblju od 2008. do 2012. godine, što je posljedica uspješnih mjera suzbijanja salmoneloze. Mjere uključuju stalni nadzor, biosigurnost i cijepljenje peradi protiv salmonela, a usredotočene su na najučestalije serovarove S. Enteritidis i S. Typhimurium koji su najveća prijetnja javnom zdravstvu (Foley i sur., 2011., Hugas i Beloeil, 2014.).

Prisutnost salmoneloze u peradi smatra se rizičnim čimbenikom za onečišćenje mesa i jaja. Kako bi se spriječio zoonotski prijenos salmonele, Nacionalni programi kontrole salmoneloze u EU doprinijeli su smanjenju prevalencija salmoneloze u peradi (Pate i sur., 2019.).
Isto tako, primijećen je znatan trend opadanja slučajeva humane salmoneloze, ali i dalje se salmoneloza smatra jednim od glavnih uzročnika epidemija koja se prenose hranom u EU. Najčešći prijavljeni serovarovi u ljudi u EU godine 2017. bili su S. Enteritidis i S. Typhimurium (EFSA, 2018.). Promjena serovarova salmoneloze povezane s peradi i proizvodnjom mesa peradi povezena je sa širenjem određenih serovarova. Uočen je porast S. Infantis od 26,5 % u infekciji ljudi, a isti serovar je četvrti najčešći dokazan u brojlera i mesu brojlera (Antunes i sur., 2016.). U EU je S. Infantis bio najčešće prijavljivani serovar u jatima i mesu brojlera. S. Infantis predstavlja važnost i za javno zdravstvo jer se često izdvaja iz ljudi (EFSA, 2018.). Hengl i sur. (2016.) proveli su istraživanje na prisutnost Salmonella spp., s posebnim osvrtom na S. Infantis u smrznutom i svježem pilećem mesu na tržištu Republike Hrvatske.
Obradili su 474 uzorka, a bakterije iz roda Salmonella ustvrdili su u 51 (10,8 %) obrađenih uzoraka. Najzastupljenija je bila S. Infantis u čak 88,2 % istraživanih uzoraka.

Cilj našeg petogodišnjeg istraživanja od 2016. do 2020. godine bio je ustvrditi učestalost kontaminacije pilećeg mesa na Salmonella spp. i tipizirati serovarove koji se javljaju na području Međimurske, Varaždinske, Koprivničko-križevačke, Bjelovarsko-bilogorske i Zagrebačke županije.

Materijal i metode


Tijekom petogodišnjeg razdoblja (2016.-2020. godine) uzorkovano je i pretraženo na Salmonellu spp. 2457 uzoraka pilećeg mesa kategoriziranog kao porcionirano meso i meso u malim komadima sakupljenih u klaonicama i mesnicama na području Međimurske, Varaždinske, Koprivničko-križevačke, Bjelovarsko-bilogorske i Zagrebačke županije. Porcionirano meso i meso u malim komadima uzorkovano je na kraju proizvodnog procesa u fazi otpreme iz klaonice ili u maloprodajnom objektu proizvođača sve do isteka roka trajanja.
Uzorci su dostavljani u laboratorij u prijenosnom hladnjaku u kontroliranim uvjetima uz održavanje hladnog lanca i istog su dana stavljeni na obradu.

Izdvajanje bakterija. Za izdvajanje bakterija korištena je međunarodna standardna normirana metoda – horizontalna metoda za dokazivanje prisutnosti, određivanje broja i serotipizaciju Salmonella – 1. dio: Dokazivanje prisutnosti Salmonella spp. (HRN EN ISO 6579:2003, HRN EN ISO 6579-1:2017). Ispitni dio sačinjavao je 25 g uzorka mesa koji je razrijeđen s 225 mL puferirane peptonske vode (Biokar, Francuska). Za rast salmonela korištene su dvije selektivne podloge: XLD (engl. xylose lysine deoxycholate agar) (Biokar, Francuska) i RAMBACH agar (Merck, Njemačka). Za biokemijsku potvrdu bakterijskih vrsta Salmonella korišten je TSI agar (engl. triple sugar iron agar) (Merck, Njemačka) i automatizirani sustav Vitek2 Compact (bioMerieux, Francuska) s Vitek2 ID GN identifikacijskom karticom.

Rezultati biokemijskog testiranja VITEK2 sustavom po završetku očitanja izraženi su s postotkom pouzdanosti identifikacije. Za serološku potvrdu i identifikaciju korišteni su polivalentni i monovalentni serumi (SSI Diagnostica, Danska). Prisustvo Salmonella O-, H- i Vi- antigena dokazano je aglutinacijom čistih kolonija, tehnikom brze aglutinacije na predmetnici s odgovarajućim serumima i to nakon eliminacije auto-aglutinirajućih sojeva.
Nomenklatura serovarova i shema serološke tipizacije rađena je prema White-Kauffmann-Le Minor shemi (Grimont i Weill, 2007.).

Rezultati


Tijekom istraživanog razdoblja obrađena su 2457 uzoraka mesa pilića, a Salmonella spp. izdvojena je iz 136 (5,5%) obrađenih uzoraka. Najviše uzoraka (865) obrađeno je 2017. godine, a najviše pozitivnih uzoraka (6,6%) ustvrđeno je 2019. godine (tabela 1.).

Tabela 1. Prikaz broja pretraženih i pozitivnih uzoraka mesa peradi na Salmonella spp. tijekom istraživanog razdoblja od 2016. do 2020. godine.

Serološkom tipizacijom najčešće je identificiran serovar S. Infantis u 86 (63,2 %) izdvojenih izolata, zatim serovar S. Typhimurium u 8 (5,9 %) izolata, a serovar S. Enteritidis tipizirana je u 3 (2,2 %) izdvojena izolata. Tipizirani su i sljedeći serovarovi salmonela koji su manje značajni: S. Corvallis – 5 izolata (3,7 %), S. Isaszeg – 5 izolata (3,7 %), S. Derby 3 izolata (2,2 %), S. Give – 2 izolata (2,2 %), S. Indiana – 2 izolata (2,2 %), S. Schwarzengrund – 1 izolat (0,7 %), S. Goldcoast – 1 izolat (0,7 %), S. Chester – 1 izolat (0,7 %), S. Bredeney – 1 izolat (0,7 %), S. Mbandaka – 1 izolat (0,7 %), S. Newport -1 izolat (0,7 %), S. Saintpaul – 1 izolat (0,7 %). U 15 (11 %) izolata nije provedena tipizacija soja. Tijekom svih godina istraživanja S. Infantis je dominirala, godine 2016. identificirana je u 4 (80 %) od 5 izdvojenih izolata Salmonella spp., u 2017. u 33 (80,5 %) od 41 izolata, u 2018. u 25 (75,8 %) od 33 izolata, 2019. u 13 (56,5 %) od 26 izolata i u 2020. godini u 11 (35,5 %) od 31 izolata (slika 1., tabela 1.).

Slika 1. Prikaz učestalosti izdvojenih serovarova Salmonella tijekom istraživanog razdoblja.

Rasprava


Salmoneloza je zoonoza koja se osim u ljudi javlja i u brojnih životinjskih vrsta, a osobito su važne salmonele koje se prenose hranom. Učestalost salmoneloze javlja se razmjerno često, a povezana je s masovnom, javnom prehranom i industrijskom proizvodnjom hrane životinjskog podrijetla.
Prisutnost salmoneloze u peradi smatra se rizičnim čimbenikom za onečišćenje mesa i jaja.
Kako bi se spriječio prijenos salmoneloze na ljude, u EU su uspostavljeni Nacionalni programi kontrole salmoneloze u peradi s ciljem smanjenja prevalencije određenih serovarova, a osobito onih koji imaju zoonotski potencijal, prvenstveno S. Enteritidis i S. Typhimurium (Messens i sur., 2013.). Većina država članica EU ispunila je ciljeve u smanjenju salmonele u peradi te je prevalencija salmonele u peradi u znatnom padu. Istodobno, u razdoblju od 2008. do 2012. godine primijećen je znatan trend opadanja pojave salmoneloze u ljudi. Unatoč dobrim pokazateljima Salmonella spp. je uz kampilobakteriozu i dalje među glavnim uzročnicima epidemija koja se prenosi hranom u EU. Tijekom 2017. godine najčešće infekcije u ljudi prouzročene su S. Enteritidis i S. Typhimurium. Statistički značajan trend smanjenja potvrđenih slučajeva salmoneloze u ljudi primijećen je između 2008. i 2017., ali posljednjih pet godina (2013.- 2017.) ukupni trend nije pokazivao statističko smanjenje ni povećanje. Međutim, uočena je značajna pojava S. Infantis. U EU S. Infantis je bio najčešće prijavljivani serovar dokazan u jatima i mesu brojlera. S. Infantis postala je značajna i u javnom zdravstvu zbog čestog izdvajanja iz ljudi i taj serovar je zauzeo četvrto mjesto među deset serovarova koji prouzroče infekcije u ljudi (EFSA, 2018.)

Tijekom naših petogodišnjih istraživanja uzoraka pilećeg mesa, Salmonella spp. je izdvojena iz 136 (5,5 %) obrađenih uzoraka, a tipizacijom je najčešće dokazana S. Infantis u 63,2 % izdvojenih izolata, zatim S. Typhimurium u 5,9 % i S. Enteritidis u 2,2 % uzoraka. Ostali dokazani serovarovi (17,6 %) su manje značajni, a u 15 (11 %) izolata nije provedena tipizacija. Tijekom svih godina istraživanja S. Infantis je dominirala u visokom postotku, a u nekim godinama tipizirana je u 80 % izolata. Prema podatcima Hrvatske agencije za hranu (2017.) prevalencija salmoneloze u jatima peradi je u 2015. godini bila 5,9 %, a 2016. u 5,7 %. Najučestaliji serovarovi Salmonella spp. bili su S. Infantis, S. Mbandaka, S. Enteritidis i drugi. Tijekom 2015. i 2016. godine najveći broj Salmonella spp. dokazan je u mesu svinja ili peradi (2,71 % u 2015. i 3,65 % u 2016.), u mesu peradi dominirala je S. Infantis, a u mesu svinja ustvrđeni su različiti serovarovi Salmonella spp. Listeš i sur. (2013.) opisuju učestalost serovarova Salmonella spp. u hrani i hrani za životinje na području Dalmacije u razdoblju do 2007. do 2009. godine. Salmonella spp. je dokazana u 8,3 % obrađenih uzroraka mesa peradi, u 4,5 % mesnih pripravaka, 3,4 % mesa iz klaonica, 2,2 % konfekcioniranom mesu i u manjem postotku u drugim uzorcima. Najzastupljeniji su bili serovarovi S. Typhimurium, S. Enteritidis, S. Montevideo, S. Tennessee i drugi, a tipizirano je 19 različitih serovarova. U Austriji je u ranijim istraživanjima (2005.- 2006.) od 363 istraživanih farmi brojlera dokazana pojava Salmonella spp. u 28 (7,7 %) jata. Najučestaliji serovar je tada bio S. Enteritidis, zatim S. Typhimurium, S. Montevideo, a u samo 0,6 % dokazan je serovar S. Infantis (Lassnig i sur., 2012.).
Pieskus i sur. (2006.) istraživali su rasprostranjenost salmoneloze u piletini u Litvi i dokazali su da je prevalencija po godinama iznosila od 1 % do 3,2 %. Najrašireniji serovarovi su bili S. Enteritidis, S. Infantis i S. Typhimurium, a istovjetni serovarovi javljali su se i u ljudi. Madden i sur. (2011.) proveli su istraživanje u proizvodima od sirove piletine kako bi ustvrdili prevalenciju salmoneloze u Republici Irskoj. Salmonela je bila dokazana u 5,1 % uzoraka, ali serovarovi koji su ustvrđeni u piletini prouzročili su manje od 7 % salmoneloze u ljudi. Smatra se da su kontrola i nadzor na farmama pilića bile uspješne i da u Irskoj sirova piletina nije značajan uzrok salmoneloze u ljudi. Salmoneloza u brojlera javlja se i u drugim državama svijeta. U Alžiru su istraživanja salmoneloze u peradi pokazala da je prevalencija na farmama pilića iznosila 63,1 %, na farmama purana 34,9 %, a dominirao je serovar S. Kentucky u 65,1 % izolata (Mezali i sur., 2019.). Voss-Rech i sur. (2019.) navode nalaz pozitivnih uzoraka na salmonelozu u nekoliko velikih uzgajališta brojlera u Brazilu te dokazuju da je većina izolata 87,5 % pripadalo serovaru S. Heidelberg. U Japanu, Torii i sur., (2019.) ustvrdili su na temelju sadašnjih i u usporedbi s ranijim studijama da je u Japanu na farmama brojlera dominira serovar S. Agona. U Kini Zhao i sur. (2016.) opisuju nalaz salmoneloze u 12,7 % istraživanih uzgoja pilića i kokoši, a najčešće je tipizacijom dokazan serovar S. Enteritidis (81,6 %), zatim S. Indiana (13,2 %) i S. Typhimurium (5,3 %). Choi i sur. (2014.). su tijekom svoje studije istraživanja rasprostranjenosti salmoneloze u lancu opskrbe brojlera u Koreji obradili 1214 uzoraka u lancu proizvodnje brojlera od farmi, kamiona, klaonica i maloprodaje pilećeg mesa. Najveća prevalencija je dokazana u kamionima za prijevoz brojlera (71,4 %), u klaonicama pilića (63,9 %) i na farmama brojlera (16,1 %). U izolatima salmonela dominirao je serovar S. Hadar.

Od 2010. godine zabilježen je znatan porast infekcije jata brojlera serovarom S. Infantis. Broj pozitivnih jata povećao se za više od 100 % u samo dvije godine. Unatoč primjeni svih sanitarnih mjera tijekom odmora objekta ovaj uzročnik je i dalje prisutan na određenim gospodarstvima (Pate i sur., 2019.). Rezultati naših istraživanja slični su s nalazima S. Infantis u zemljama EU i drugim istraživanjima u Republici Hrvatskoj. Hengl i sur. (2016.) navode da je S. Infantis bila najčešće prisutan serovar (88,2 %) u istraživanim uzorcima mesa u Republici Hrvatskoj.
Istraživanjem je bilo obuhvaćeno 75 % uzoraka pilećeg mesa iz domaće proizvodnje i 25 % iz uvoza, a S. Infantis je češće bila prisutna u uzorcima domaće proizvodnje. S. Infantis dokazana je češće u zamrznutom mesu (14,3 %) nego u svježem (8,8 %). S. Infantis je dokazana u pilećem mesu uvezenom iz Mađarske (26,6 %), Slovačke (40 %), Poljske 3,1 % i Italije (3,1 %). Jurinović i sur. (2015.) proveli su istraživanje salmoneloze u uzgojima peradi u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2010. do 2014., Salmonella spp. je dokazana u 357 (1,9 %) obrađenih uzoraka, a tipizacijom je u 81 (22,69 %) izolata dokazana S. infantis. Broj jata brojlera pozitivnih na S. Infantis povećao se od 0,7 % 2010. godine na 11,5 % u 2017. godini. U razdoblju od 2013. do 2015. godine u provedbi Nacionalnog programa praćenja zoonoza u Sloveniji, S. Infantis je otkrivena u 4,5 % uzoraka.
Najviša prevalencija je dokazana u svježem mesu brojlera (28,4 %) i u mesnim pripravcima od brojlera (26,7 %) (Pate i sur., 2019.). Na razini EU, kako je izvješteno iz svih članica 2017. godine, S. Infantis činila je oko 50,6 % svih salmonela izdvojenih iz jata brojlera i mesa brojlera, što pokazuje značajnu raširenost ovoga serovara u proizvodnji, okolišu i industriji peradarskog mesa, odnosno duž cijelog lanca proizvodnje (EFSA, 2018.). Miller i sur. (2010.) navode da je najveća učestalost serovara S. Infantis u brojlera utvrđena u Mađarskoj (87 %), u Poljskoj (19 %) i Češkoj (13 %). U Njemačkoj je pojava S. Infantis iznosila 3,9 % u jatima nesilica i u 8,9 % jata brojlera. Smatra se da je do promjene prevladavajućih salmonela serovarova u ekološkoj niši došlo zbog cijepljenja peradi sa serovarovima S. Typhimurium i S. Enteritidis, a smanjene navedenih serovarova dovelo je do povećanja S. Infantis koja danas dominira u uzgojima peradi u EU. S. Enteritidis pojavila se kao glavni patogen povezan s jajima krajem XX. stoljeća. Epidemiološki podatci iz Engleske, Walesa i Sjedinjenih Država ukazuju da je S. Enteritidis ispunio ekološku nišu ispražnjenu iskorjenjivanjem S. Gallinarum iz peradi, što je dovelo do porasta epidemije u ljudi uzrokovani S. Enteritidis (Rabsch i sur., 2000.).

Poznato je da je eradikacija salmonela iz peradarstva uz metode čišćenja i dezinfekciju često puta u terenskim uvjetima neučinkovita (Davies i Breslin, 2003.).
Sprječavanje kontaminacije salmonelom mesa i proizvoda od peradi zahtijeva detaljno poznavanje najvažnijih čimbenika rizika povezanih s njegovom prisutnošću u proizvodnom sustavu. Rezultati istraživanja su pokazali da su najvažniji čimbenici rizika za onečišćenje salmonelom prašina, kontaminirane površine i izmet.
Jednodnevni pilići brojlera dospjeli su na farmu već kontaminirani, a površine i izmet su presudni u cirkuliranju salmonele unutar farme. Bez obzira na podrijetlo različitih serovarova, oko 50 % je moglo proizvesti biofilm.
Uporeba glutaraldehida i formaldehida u koncentraciji od 1,0 % u terenskim uvjetima nisu dovoljni za eliminaciju salmonele, bez obzira na serovar, sposobnost razvoja biofilma i vrijeme kontakta s dezinficijensom (Marin i sur., 2009.). Biofilmovi povećavaju mikrobnu toleranciju na kemijske, fizikalne i biološke agense, a sposobnost stvaranja biofilmova prepoznata je kao važan, ali ne i jedini čimbenik koji doprinosi opstanku bakterija u okolišu (Vestby i sur., 2009.). Opstojnost salmonela u peradnjacima tumači se i nepostojanjem standardiziranih smjernica za čišćenje i dezinfekciju, neprecizne uporabe dezinficijensa, pogrešne tvrdoće i temperature vode za čišćenje (Marin i sur., 2009.). U jednoj studiji provedenoj nakon čišćenja i dezinfekcije farme brojlera prije ponovnog naseljavanja, ustvrđena je prisutnost S. Infantis u više od 50 % uzetih uzoraka okoliša, uključujući pod, ventilatore, pojilice, čizme i perilice. To ukazuje na nepravilne i neučinkovite sanitarne postupke u čišćenju i dezinfekciji peradnjaka (Pate i sur. 2019.). Salmonele često onečiste meso peradi prilikom različitih faza u procesu klanja i obrade mesa peradi kao što su: čupanje perja, evisceracija, pranje, pohranjivanje, rashlađivanje i zamrzavanje te kontaminacija putem ruku radnika, opreme ili prostora, stoga je od izuzetnog značenja provedba higijensko-sanitarnih mjera te pravilno čišćenje i dezinfekcija objekata (Levak, 2015.).

Salmoneloza predstavlja znatan gospodarski problem zbog šteta u intenzivnoj proizvodnji, ali i kao zoonoza koja se mesom i proizvodima od mesa peradi širi na ljude. To rezultira pojavom desetaka milijuna infekcija ljudi godišnje u svijetu. U EU se svake godine prijavi oko 100 000 slučajeva s procijenjenim troškovima od oko 3 milijarde eura godišnje. U SAD broj slučajeva doseže i do milijun godišnje uz troškove od 3,3 milijarde dolara. Brojke se odnose i na uništavanje kontaminirane hrane, gubitak i produktivnosti radnika te troškove zdravstvene zaštite (Hoffman i sur., 2012., Diep i sur., 2019.). U Republici Hrvatskoj je 2019. godine prema podatcima HZJZ zabilježeno 1320 infekcija prouzročenih salmonelom (HZJZ, 2020.). Dželalija i sur. (2015.) navode da je tijekom promatranog desetgodišnjeg razdoblja (2005.-2014. godine) najčešća zoonoza u Hrvatskoj bila salmoneloza, a u tom razdoblju dokazana je u 29 462 slučajeva u rasponu od 5619 u 2005. do 1254 slučajeva u 2013. godini.

Zaključak


Budući da u Hrvatskoj nema puno istraživanja o prevalenciji salmonela u pilećem mesu, temeljem našeg istraživanja i učestalosti od 5,5 % i usporedbe s ranijim istraživanjima Hengel i sur. (2016.) gdje je prevalencija za 2015. godinu iznosila 10,8 % može se zaključiti da je došlo do pada zaraze, iako je naše istraživanje bilo provedeno na području sjeverne Hrvatske i u samo nekoliko županija. U izdvojenim izolatima Salmonella spp. u pilećem mesu dominirao je serovar S. Infantis. Istraživanje Jurinović i sur. (2015.) potvrdilo je da je zastupljenost S. Infantis najčešća i u uzgojima brojlera u Republici Hrvatskoj. Povećana prisutnost S. Infantis u pilećem mesu po svemu sudeći je posljedica provođenja cijepljenja s S. Enteritidis i S. Typhimurium, kao što je to potvrđeno i u drugim zemljama EU. Nalaz salmonele u mesu peradi isto se tako može pripisati slabijoj higijenskoj praksi u pojedinim klaonicama i prodajnim objektima pilećeg mesa.

Provođenjem higijenskih mjera i dobre higijenske prakse od peradarskih farmi, klaonica i prodajnih objekata moglo bi se doprinijeti manjoj kontaminaciji pilećeg mesa.


Literatura [… prikaži]

Frequency of Salmonella spp. serovars in poultry meat in northwest Croatia


Vesna JAKI TKALEC, DVM, PhD, Scientific Associate, Sanja FURMEG, BSc. Sanit. Ing., Maja BUKVIĆ, Mag. Ing. Bioproc., Mag. Agr., PhD, Croatian Veterinary Institute – Veterinary Department Krizevci, Croatia; Marija CVETNIĆ, DVM, Assistant, Faculty of Veterinary Medicine University of Zagreb, Croatia; Jadranka SOKOLOVIC, DVM, Senior Professional Associate, Croatian Veterinary Institute – Veterinary Department Križevci, Croatia; Petra MUSTAPIĆ, BSc. Univ. Spec., ID EKO d.o.o. Zagreb, Croatia; Krunoslav SOKOLIĆ, DVM, MM Meat Industry d.o.o. Krašić, Croatia; Marina MIKULIĆ, DVM, PhD, Scientific Associate; Croatian Veterinary Institute, Zagreb, Croatia; Željko CVETNIĆ, DVM, PhD, Academician, Croatian Veterinary Institute – Veterinary Department Križevci, Croatia

Salmonellosis is one of the most important food-borne zoonoses, and the main sources of infection for humans are contaminated meat and poultry meat products. During the five-year period from 2016 to 2020, 2457 samples of poultry meat were tested for the presence of Salmonella spp. Samples were obtained from slaughterhouses and butcher shops in five counties: Međimurje, Varaždin, Koprivnica-Križevci, Bjelovar-Bilogora and Zagreb. Salmonella spp. was isolated from 136 (5.5%) processed samples during the study. In 2016, it was isolated in 5 (6%) of the tested samples, in 2017 in 41 (4.7%) samples, in 2018 in 33 (6.1%) samples, in 2019 in 26 (6.6%) samples, and in 2020 in 31 (5.4%) samples. The most common identified serovar was S. Infantis in 86 (63.2%) isolates, followed by S. Typhimurium in 8 (5.9%) isolates, and S. Enteritidis in 3 (2.2%) isolates. The following salmonella serovars were also identified: S. Corvallis – 5 isolates (3.7%), S. Isaszeg – 5 isolates (3.7%), S. Derby 3 isolates (2.2%), S. Give – 2 isolates (2.2%), S. Indiana – 2 isolates (2.2%), and 1 isolate each of 7 (5.1%) serovars (S. Schwarzengrud, S. Gold-coast, S. Chester, S. Bredeney, S. Mbandaka, S. Newport, S. Saintpaul). No identification was confirmed in 15 (11%) isolates. S. Infantis was the most common serovar during the study period. Salmonellosis is a significant economic problem due to damages in intensive production, but also as a zoonosis that can spread to humans through meat and poultry meat products. In identified isolates of Salmonella spp., the serovar S. Infantis dominated in chicken meat, which has been confirmed in earlier research in Croatia and other EU countries.
Implementing appropriate hygiene measures and good hygiene practices from poultry farms and slaughterhouses to shops could contribute to lower contamination of chicken meat with different serovars of Salmonella spp.

Key words: Salmonella; S. Infantis; chicken meat; spread; Croatia

Podijeli...

hr Hrvatski
X